• KulturaINasljedeBanner_1.jpg

Kultura i nasljeđe

„Svaki sanjar zna da je potpuno moguće biti nostalgičan prema mjestima na kojima nikada nismo bili“

Grad Korčula - Inspiracija za slavnu povijest zapada

Nasuprot poluotoka Pelješca na istočnom dijelu otoka smješten je predivan grad Korčula. Statut grada potječe još iz 1214god.i najstariji je dokument takve vrste u Evropi. U 15.stoljeću milanski plemić Petar Casola je naglasio da je Korčula „svijetla i čista kao prekrasni dragulj“. Iako je često bila pod upravom raznih osvajača: Francuzi, Austrijanci, Rusi, Englezi, od napada turske flote u 16.stoljeću se vješto obranila. Najdublji trag kroz povijest na Korčulu je svakako ostavila Venecija, čiji se prepoznatljivi simboli(lavovi) mogu pronaći gotovo svugdje.  Iznimno je zanimljiva srednjovjekovna arhitektura grada gdje se tlocrt grada specifično ističe u obliku riblje kosti. Na taj način se središnja ulica grada štitila od jakih naleta vjetrova kojima Korčula zna biti izložena. U Stari Grad možete uči kroz dvoja vrata; Kopnena vrata na jugu i Morska vrata na zapadu. Unutar grada se nalazi 9 crkava. Katedrala Sv.Marka je smještena na središnjem trgu te kao jedna od najznačajnijih građevina u Korčuli između 13. i 16.stoljeća građena je od najboljih korčulanskih i dubrovačkih graditelja. Unutar katedrale središnji strop podjeća na unutrašnjost broda a ističe se i velika oltarna pala velikog mletačkog slikara Tintoreta, koja prikazuje tri sveca zaštitnika Korčule i Dalmacije. U središtu Starog Grada, sjeverno od Crkve Sv. Marka, smještena je kuća koja je pripadala obitelji Polo u kojoj je rođen poznati trgovac, svjetski putnik i putopisac Marko Polo. Svoja putovanja i avanture po Aziji je zapisao u knjizi Il Milione koje je treća najprevođenija knjiga na svijetu, nakon Biblije i Kurana. Ta knjiga je nadahnula i Kristofora Kolumba koji ju je imao uza sebe na svojim putovanjima u Novi svijet.

Istražite:

  • Stara gradska jezgru
  • Gradske zidine i kule
  • Rodna kuća Marka Pola
  • Katedrala Sv. Marka
  • Opatska palača
  • Palača Gabriellis
  • Glavica Sv.Antuna

Otok koji ponosno čuva svoju tradiciju

Moreška je romantični bojni ples sa mačevima nastao u 12.stoljeću na Mediteranu. Od 16.stoljeća se u gradu Korčuli duboko ukorjenio i predstavlja jedinstvenu atrakciju u svijetu. Ova bitka je više od folklorne izvedbe; ona je dio korčulanskog identiteta i simbol korčulanske borbe za slobodu tijekom stoljeća. Mnogi će reći da je Moreška način života a na vama je da sami doživite ovaj spektakl pun energije, strasti i frcanja iskra od mačeva. Moreška je zasigurno nešto što će vam dugo ostati u sjećanju.

Klapa(klapsko pjevanje) je tradicionalna hrvatska vokalna glazba podrijetlom s juga Hrvatske (Dalmacija), najviše iz primorskih i otočkih krajeva. Dolaskom na otok Korčulu imate priliku upoznati korjene ovog jedinstvenog i autentičnog oblika glazbenog izričaja. To je jedan od najvažnijih djelova Korčulanskog indetiteta i tradicije prepoznatog u cijelom svijetu na raznim međunarodnim festivalima. Pjeva se o životu punome sreće ali i nesreće, mira i rata, a klapska je pjesma toliko emotivna da je uvijek liječila otočku dušu. Ako želite doživjeti nešto stvarno autentično, bezvremenski i terapeutski u ambijentu koji predstavlja samu suštinu mediteranske kulture onda je Korčula pravo mjesto za vas.

„Naša destinacija nikada nije samo mjesto, već novi način posmatranja stvari.“

 

Katedrala Sv.Marka

Središte je vjerskog života te jedan od najznačajnijih i najljepših spomenika u starom gradu Korčuli. Podignuta je 15. stoljeću na mjestu romaničke crkve iz 13. stoljeća. U njezinoj su izgradnji sudjelovali domaći majstori koji su bili poznati od Dubrovnika do Venecije. Najvrsniji među njima bio je Marko Andrijić koji je na ovom zdanju ostavio remek-djela: završni dio zvonika s kupolom i lanternom te ciborij nad glavnim oltarom. Ulaz u katedralu, na kojemu je i kip Sv.Marka Evanđelista, zaštitnika Korčule, djelo je Bonina iz Milana s početka 15.stoljeća. Na zidu iza glavnog oltara nalazi se velika slika s prikazima Sv. Marka, Bartula i Jeronima, prvoga prevoditelja Biblije na latinski, a podrijetlom iz Dalmacije. Pripisuje se Jacopu Tintorettu, najistaknutijem predstavniku mletačkog manirizma. Tu je i Navještenje, još jedno Tintorettovo djelo, kao i ikona Gospa od Otoka iz 14.stoljeća, za koju se vjeruje da je spasila Korčulu od Turaka 1571. godine.

Dominikanska crkva i samostan Sv. Nikole

Podignuti su nedaleko od stare gradske jezgre krajem 15. stoljeća. Pri opsadi Korčule 1571. godine turci su opljačkali i spalili samostan koji se već početkom 17. stoljeća obnavlja, a crkva širi dodavanjem druge lađe. Ovaj slikoviti kompleks smješten je neposredno uz obalu. Crkvu čine dvije jednako velike pravokutne lađe bez apsida, a otraga je zvonik natkriven baroknom kupolom. Oltari su kameni, odnosno mramorni. Na glavnom oltaru (u istočnoj lađi) Sv. Nikole iz 1629.godine je triptih talijanskog slikara Baldissera dAnna. U istoj lađi je veliki mramorni oltar iz 1757. godine sa slikom Bogorodice. Na oltaru u zapadnoj lađi nalazi se slika Mučeništvo Sv.Petra opata, kopija Tizianova djela iz 18. stoljeća. Bočni oltar Sv. Dominika krasi slika čudo u Surjanu, rad Matije Pončuna-dalmatinskog baroknog umjetnika iz 17. stoljeća. Unutar samostana je klaustar koji potječe s početka 16.stoljeća, u čijem je središtu vrt zasađen južnim voćem i ukrasnim biljem.

Crkva Svih Svetih

Sjedište je najstarije korčulanske bratovštine osnovane 1301. godine. Na njezinu se pročelju ističe visoki, skladno oblikovani zvonik iz 1749. godine. Jednobrodna, pravokutna unutrašnjost crkve ima u svetištu trokatni kameni ciborij oslonjen na stupove izvedene iz početka 16. stoljeća prema onome iz katedrale Sv. Marka. Iza njega stoji velika barokna drvena skulptura Žalosne Bogorodice( Pieta ) s kraja 18. stoljeća, rad austrijskog umjetnika Rafaela Donnera. Desno na zidu je poliptih koji je 1439god. Naslikao najistaknutiji dalmatinski umjetnik tog vremena – Blaž Jurjev Trogiranin. Lijevo od glavnog oltara je veliko, rezbareno i oslikano Bizantsko raspelo iz 15. stoljeća. Strop crkve ukrašavaju rezbarene kasete s nizom slika koje krajem 17. stoljeća izradio Tripo Kokolja iz Boke Kotorske. Tu su prikazana otajstva krunice, starozavjetni proroci, evanđelisti i crkveni naučitelji. Na ogradi propovjedaonice je slika Obraćenje sv. Pavla, rad nepoznatog napuljskog majstora iz 18.stoljeća.